Sunčeve oluje

U sljedećih 18 mjeseci, Sunce će se iz relativno mirne i stabilne kugle sastavljene od vrućih ionizirajućih plinova, pretvoriti u užarenu i razularenu plazmu, koja će izbacivati vatrene kugle u Sunčev sustav.
Ukoliko neka od tih oluja od plazme pogodi Zemlju, učinak bi mogao biti razarajući.
Svaka vatrena kugla je gigantska oluja ionizirajućih plinova s temperaturama od nekoliko milijuna stupnjeva Celzija.

No, temperatura je najmanja od Zemljinih briga. Plazma će rastrgati Zemljino magnetsko polje, a snažne varijacije u poljima mogu uzrokovati nestanak električne energije. Također, nabijene čestice plazme mogle bi spržiti dijelove telekomunikacijskih satelita, rušeći komunikacijske mreže u cijelom svijetu.
Nekolicina znanstvenika priprema se za najgori mogući scenarij, dok je većina izabrala jednostavno - ignorirati problem.

Pojava svakih 11 godina

Neki su znanstvenici već počeli graditi zaštitu za telekomunikacijske satelite, a priprema se i slanje novih satelita u orbitu između Zemlje i Sunca kako bi se na vrijeme uočile Sunčeve oluje. Kao dodatne mjere opreza, ti su, nažalost, rijetki znanstvenici počeli razvijati složene računalne modele koji bi trebali predvidjeti koji će dijelovi Zemlje biti najsnažnije pogođeni olujom. Drugi su se pak, strahujući od najgoreg, odlučili na promatranje uništavanja telekomunikacijskih satelita, koji su ponovno izgrađeni nakon posljednje velike oluje prije 10 godina.
Znanstvenici posljednjih dvjestotinjak godina promatraju promjene u Sunčevom ponašanju, i dosad su uspjeli ustanoviti da ono »bjesni« otprilike svakih 11 godina. To će biti 23. zabilježeni ciklus, a znanstvenici vjeruju da će biti jednako loš po Zemlju, kao što je bio i prošli. Da je prošli Sunčev napad uistinu bio poguban, može prosvjedočiti šest milijuna stanovnika kanadske provincije Quebec. Tada je oluja udarila u ranim satima 13. ožujka
1989. godine. To svakako nije bila dobra noć za nestanak struje, budući da su temperature pale na čak minus 15 stupnjeva Celzija. No, nestanak struje i grijanja nije bilo najgore što se Quebecu dogodilo. Nastao je i potpuni kolaps u prometu, budući da nije radila prometna signalizacija, kao niti benzinske crpke. Kasnije tijekom dana, vlasti su zatražile objašnjenje i dobile ga: četiri dana ranije, golemi mjehur plazme eksplodirao je na Sunčevoj površini. Magnetska polja koja se iznimno brzo mijenjaju stvaraju struju u svakom konduktoru u dometu.

Po principu - dinama

To je princip rada dinama, izuzev činjenice da magnetsko polje miruje, a mijenjaju se jedino konduktori unutar njega. Kada magnetska oluja pogodi Zemlju, bilo kakvi uređaji, odnosno mreža konduktora, unutar dometa, počinje se ponašati kao dinamo. Elektrane su posebno osjetljive, budući da njihovi vodovi provode geomagnetski vođenu struju do osjetljivih uređaja, kao što su trafo-stanice. Transformeri mijenjaju visokovoltažne zalihe promjenjive struje u niskovoltažnu i obrnuto. Visoko-tehnološki transformeri su osjetljive mašine. Napravljeni su tako da se bez problema nose sa specifičnim rasponom amplituda i frekvencija. Izvan tih granica, ne može se predvidjeti ponašanje transformera. Problem s geomagnetski vođenim strujama jest da voltaža, koja se s njima povezuje, može lako promijeniti tu osjetljivu ravnotežu. Točnije, oni određuju voltažu na harmoničnim frekvencijama.
Te frekvencije se mijenjaju, no na način da mogu jednostavno izbjeći kontroli. Rezultat su snažne promjene nazvane voltne asimetričnosti. Ukoliko se struja ne isključi, one mogu stvoriti dovoljno topline da se posve uništi željezna kora. Kroz nekoliko sekundi cijeli se sustav može urušiti ako se transformeri počnu rušiti.

Astronomi zasad predviđaju Sunčeve oluje jednako snažne kao one 1989. godine, ako ne i snažnije. Kako se Sunce približava kraju svog 11-godišnjeg kruga, astronomi mjere aktivnost na površini zbrajanjem sunčevih pjega u određenom, unaprijed utvrđenom periodu. Dvadeset i treći ciklus bit će najveći dosad zabilježen, tvrdi grupa astronoma američke Uprave za oceane i atmosferu.

(I.U.)