Forum koji je otvoren svim mogućim i nemogućim raspravama - zajedno u potrazi za istinom
 
Početna stranicaCalendarFAQPretraľnikRegistracijaLogin

Share | 
 

 Dužničko ropstvo

Go down 
Autor/icaPoruka
Siuatlan
Admin
avatar

Broj postova : 186
Join date : 01.10.2009

PostajNaslov: Dužničko ropstvo   pon lis 19, 2009 1:09 am

U ovoj se temi želim osvrnuti na ekonomsku globalizaciju. Danas poznatu pod nazivom neoliberalizam. U široku primjenu na svjetskoj razini probio se 1970 godine nakon što je u V. Britaniji pobjedila Margaret Thatcher, te pobjedom R. Reagana u SAD-u 1981.

Samo začeće neoliberalizma možemo reći da je nastalo još davnih 1913 utemeljenjem FED-a ili Sustava federalnih rezervi, kao kontrola financijskih i monetarnih institucija i tržišta u SAD-u. Kao posljedica bankovnih bankrota 1907. godine. A sad, koji je uzrok tog bankrota?
J.P. Morgan, kao dio tadašnje dominantne bankarske obitelji, objavljuje kako banke u NY nisu solventne, što je naravno izazvalo kaos. Ljudi su počeli svoj novac povlačiti iz banaka te su banke bile primorane zadužiti se Centralnoj banci.
...

Neoliberalni sustav i njeni organi MMF i SB

MMF ili Međunarodni Monetarni Fond

Osnovan je u srpnju 1944. godine s ciljem promoviranja međunarodne monetarne suradnje, sigurne razmjene i pouzdanih dogovora o razmjeni, te kako bi poticao ekonomski rast i povećanje zaposlenosti, i osigurao privremenu financijsku pomoć zemljama kojima je potrebno olakšati izravnanje platnih bilanci. MMF ima 183 zemlje članice.
Ukratko, "slogan" MMF-a glasi: "zategnite pojas". Tri su glavna područja aktivnosti: promatranje, financijska i tehnička pomoć. Nadzor se sastoji od procjene propisa o novčanoj razmjeni zemalja članica s obzirom na uvjerenje kako jaka i dosljedna ekonomska politika vodi stabilnom deviznom tečaju, te pogoduje rastu i razvoju svjetske ekonomije. Financijska pomoć uključuje kredite i zajmove članicama MMF-a s platnom bilancom koja podupire politiku prilagodbe i reforme. (Podatak od 31. siječnja 2001. pokazuje kako MMF devedeset i jednoj zemlji daje oko 65,3 milijarde dolara kredita). Što se tiče tehničke pomoći, MMF pruža stručnu i inu pomoć svojim članicama pri kreiranju i provedbi financijske i monetarne politike, osnivanju institucija, dogovorima s MMF-om, te statističke podatke.
MMF trenutno ima 185 zemalja članica. Pri glasovanju radi donošenja odluka utjecaj ovisi o udjelu kapitala u fondu. Država sa najvećim glasačkim udjelom su: SAD 16,77%, Japan 6,02%, Njemačka 5,88%, Francuska 4,86% , Velika Britanija 4,86%, Kina 3,66%. Budući da se odluke MMF-a moraju donositi večinom od od 85%, SAD i Europska Unija zajednički imaju večinu i sami de facto odlučuju.

SB ili Svjetska Banka

Svjetska banka sa sjedištem u Washingtonu je prvotno osnovana radi svrhe financiranja obnove porušenih zemalja nakon završetka Drugog svjetskog rata.
Svjetsku banku često kritiziraju organizacije za zaštitu okoliša i protivnici politike globalizacije. Predbacuje se da prečesto financiraju velike projekte kao što je gradnja brana ili naftovoda koje imaju loše posljedice za okoliš i za lokalno stanovništvo.
Osim toga Svjetska banka na one vlade država koje koriste njihove kredite vrše pritisak da privatiziraju poduzeča u državnim vlasništvu (kao na primjer elektroprivredu, vodoobskrbu, naftnu industriju, telekomunikaciju). To često vodi do iskoristavanja lokalne radne snage i sirovine, u državi kroz međunarodne kompanije i prouzrokuje propast lokalnih poljoprivrednika i poduzeća kroz povećan uvoz. Uglavnom stanovnici u tim zemljama (osim moćne elite) nemaju koristi od tog razvitka.

MMF i SB u Hrvatskoj:

Ministarstvo financija Republike Hrvatske - MMF

Ministarstvo financija Republike Hrvatske: Svjetska Banka

Obratite pozornost na godinu nastanka punopravnog članstva.

Iz predhodno iznešenih informacija, da se zaključiti kako su krize namjerno nametnute kako bi bili promorani pasti pod okrilje istih organizacija, MMF i SB.
Dakle, zemlja se nalazi u krizi, MMF i SB ide u susret i tu istu zemlju još više zadužuje, ona time postaje vlasništvo tih organa, pristajući na dužničko ropstvo.

Ako vas interesiraju iznijete informacije o sustavu rada MMF-a i SB, potražite si malo (i ja ću link-ati) izjašnjenja novinara Gregory Palast-a i Joseph Stiglitz-a, bivšeg glavnog ekonomista SB (nadalje i predsjednik Vijeća ekonomskih savjetnika Clintona).

Svijet nije bio pretjerano ljubazan prema neoliberalizmu, toj vreći ideja koja se temeljno zasniva na ideji da se tržište regulira samo, bez obzira na efikasnost resursa i javni interes. Taj tržišni fundamentalizam bi je osnova tačerizma, Reganove ere i samoprozvanog "Washington konsenzusa". Zagovarala se privatizacija, liberalizam i neovisne centralne banke fokusirane jedino na inflaciju. Gotovo četvrt stoljeća postojalo je natjecanje među zemljama u razvoju, a gubitnici su poznati: zemlje koje su prakticirale neoliberalizam ne samo da su izgubile sve stečeno razvojem nego i kada su rasle rezultati su bili razočaravajući za one na vlasti.

Joseph E. Stiglitz, profesor na Sveuilištu Columbia i dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 2001.


Novčani sustav danas, jest nametnuti sustav svjetske elite kako bi vladala svijetom. Razlika između ropstva u povjesti i ropstva danas jest taj da mi sami dobrovoljno pristajemo biti robovi, jer, kako se danas vrednujemo kao ljudi; nije bitno više tko smo, već, koliko imamo. Zato se okolo bahatimo tuđim autićima i nekretninama koji su ili ukradeni ili uopće nisu naši. Još, dok ne otpatimo kredt, tamo negdje do kraja života.

Kao karike cijelog lanca, odgovorni smo i trebamo se obrazovati i osvjestiti, proučiti zašto i kako stvari rade, a ne samo slijegati ramenima i govoriti "šta se tu može".

...

Nastavak slijedi, tema je jako opširna i moram u djelovima pisati.
Molim vas na eventualne ispravke i nadopune navedenoga
[Vrh] Go down
http://istina.forumhr.com
Siuatlan
Admin
avatar

Broj postova : 186
Join date : 01.10.2009

PostajNaslov: Re: Dužničko ropstvo   pon lis 19, 2009 1:23 am

[Vrh] Go down
http://istina.forumhr.com
zli Grebonja

avatar

Broj postova : 123
Join date : 12.10.2009
Age : 37
Lokacija : Zagreb

PostajNaslov: Re: Dužničko ropstvo   pon lis 19, 2009 1:26 am

Po mom skromnom mišljenju ova tema je srž svih drugih problema vezanih za manipulaciju mase (politiku, religiju, vojsku, policiju...).

Ovdje cu nadodat par stvari ali sad idem spavat, si ja lejter

Razz
[Vrh] Go down
Siuatlan
Admin
avatar

Broj postova : 186
Join date : 01.10.2009

PostajNaslov: Re: Dužničko ropstvo   pon lis 19, 2009 1:32 am

zli Grebonja je napisao/la:
Po mom skromnom mišljenju ova tema je srž svih drugih problema vezanih za manipulaciju mase (politiku, religiju, vojsku, policiju...)

Slažem se, ali religija, vojska i politika ostaju kao podforumi jer se tamo možemo nadovezivati po pitanju aktualnoga ili ako želimo posebno razrađivati pojedinu temu kao što ste se vi bacili na elaboriranje religije Smile namigne
[Vrh] Go down
http://istina.forumhr.com
Siuatlan
Admin
avatar

Broj postova : 186
Join date : 01.10.2009

PostajNaslov: Re: Dužničko ropstvo   pon lis 19, 2009 11:53 pm



Dužničko ropstvo poznavali su još stari Rimljani, ono je nastajalo kad bi netko upao u dugove koje nije mogao vraćati: onaj koji bi otkupio njegove dugove imao je pravo upravljati prezaduženim čovjekom kao s robom. U srednjem vijeku su templari, uz koje se vezuje uspostava bankovnog sustava, u dužničku ovisnost dovodili vladare kojima su upravljali, sve dok francuski kralj Filip IV. nije shvatio da je lakše na lomači spaliti vođe templarskog reda negoli im vratiti dugove.

Suvremene globalne utjerivače dugova, MMF i Svjetsku banku, nije moguće obezglaviti jer iza tih planetarnih bankara stoji politička i vojna velesila - SAD. U našim regionalnim okolnostima nisu zanemarive ni talijanske, austrijske i njemačke banke koje su preuzele više od 90 posto bankarskog sektora u Hrvatskoj, dok je u istim zemljama udio stranog kapitala u bankarstvu neusporedivo niži.

Kao što je guverner HNB-a Željko Rohatinski prije nekoliko godina istaknuo, upravo iz tih zemalja, nimalo slučajno, dolaze trgovinski lanci koji ubiru plodove prevelike potrošnje hrvatskih građana kreditirane od inozemnih banaka. Tiskani mediji su gotovo u istom postotku kao i banke predani u ruke stranim korporacijama, baš kao i telekomunikacije. Na redu su objekti za turizam, nakon čega će slijediti sektor energetike te komunalni sektor koji se trebaju otvoriti za privatni kapital kako je zacrtano u Paktu o stabilnosti i Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju.

Folklorna suverenost

Hrvatska suverenost danas se svodi na državnu liniju na karti, grb, zastavu, carinske prijelaze, nacionalnu himnu i sličan folklor. Dok je Hrvatska zadnjih 16 godina kukala kako joj nedostaju ove i one strategije koje bi pokazale izlaz iz depresivne stvarnosti, očito je da su kod nas i tranzicijskih susjeda svih ovih godina na djelu vrlo efikasne strategije.

Što je sljedeći korak u scenariju dužničkog ropstva? Hoće li zbog prezaduženosti u pitanje doći upravljanje nad prirodnim resursima, među kojima je i onaj najdragocjeniji za 21. stoljeće - voda?! Jesu li hrvatski građani brojnim kreditima za automobile i stanove, koji se računaju u vanjski dug, "popili" zalihe vode koje su ih čekale u budućnosti? Do sada su mogućnost da zbog inozemnog duga naši građani jednog dana budu žedni pored obilja vodnih resursa ozbiljno shvatili tek Franjevački institut za kulturu mira, Franjevački svjetovni red, Komisija HBK-a "Iustitia et pax", Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve te Hrvatski Caritas.

U njihovu obraćanju u povodu ovogodišnjeg Svjetskog dana voda stoji: "Zabrinuti zbog dosadašnjih negativnih iskustava u procesu privatizacije u Hrvatskoj, upozoravamo kako bi Hrvatska, opterećena inozemnim dugom i uz pritisak međunarodnih institucija, mogla donijeti ishitrena zakonska rješenja vezana i uz privatizaciju sustava opskrbe vodom." Ova zabrinutost zasad nije izraz dominantnog raspoloženja u Crkvi, u kojoj je većina svećenstva spremnija braniti pravo Gotovine da izrazi sućut zločinačkoj rodbini Miloševića nego što ih tište problemi vodnoga gospodarstva.

Koncesije na izvore

Nedavno su Hrvatske vode obznanile da se na području Hrvatske izgrađuje niz sustava odvodnje i pročišćivača, ali i da su potrebe gradnje mnogo veće od mogućnosti kojima raspolažu gospodarstvo, Hrvatske vode, država i lokalno stanovništvo. Dakle, ili će se dizati novi krediti kojima će se produbljivati dužnička agonija, ili će se uvesti strani partneri, kao u slučaju zagrebačkog sustava za pročišćavanje, koji malo toga pročišćuje, ali zato dobit ubire njemačka korporacija RWE.

U skoroj budućnosti voda transportirana u PET ambalaži iz strateških razloga će strancima biti zanimljivija od lokalnih cjevovoda. Pritisci na Vladu i naše vodeće stranke ići će za tim da se liberalizacijom koncesija na izvore dopusti njihovo dugogodišnje (a možda i trajno) eksploatiranje. Prezadužena država nema puno manevarskog prostora u takvim pregovorima.

Skupi oprost dugova


Ove godine navršava se deseta obljetnica inicijative HIPC, putem koje se MMF i Svjetska banka zalažu da se siromašnim zemljama oproste dugovi za koje je ionako svima jasno da ih ne mogu vratiti. Osim velikih dugova i siromaštva stanovništva, da bi se dobio status "visoko zadužene siromašne zemlje" (HIPC) kojoj će se otpisati dugovi, uvjet je da se zemlja strogo pridržava programa MMF-a i Svjetske banke. Taj program naređuje siromašnim zemljama da srežu javnu potrošnju (to uključuje školstvo i zdravstvo) i da liberaliziraju trgovinu, što siromašne farmere čini nesposobnima da se natječu s uvozom iz bogatih zemalja. Naravno, naređeno im je da privatiziraju i sektore opskrbe električnom strujom i - vodom (što je, osim lošijih usluga, dovelo do viših cijena koje siromašni ne mogu plaćati).

Dosad je 18 zemalja zadovoljilo sve uvjete za otpis dugova: Benin, Bolivija, Burkina Faso, Etiopija, Gana, Gvajana, Honduras, Madagaskar, Mali, Mauretanija, Mozambik, Nikaragva, Niger, Ruanda, Senegal, Tanzanija, Uganda i Zambija. U prvu fazu HIPC inicijative ušli su Burundi, Kamerun, Čad, Demokratska Republika Kongo, Republika Kongo, Gambija, Gvineja, Gvineja Bisao, Malavi i Sijera Leone. U ovo društvo trude se ući Centralnoafrička Republika, Obala Bjelokosti, Haiti, Lao, Nepal i Togo.

Zemlje kao Eritreja, Liberija, Somalija i Sudan smatraju se dovoljno zaduženima, ali još neće ući u HIPC inicijativu jer nemaju programe MMF-a i Svjetske banke. Države kao Kenija, Ekvador ili Jamajka nisu dobile ocjenu dovoljno siromašnih ili dovoljno zaduženih da bi im bogati otpisali dugove nakon što svoje resurse prepuste stranim ulagačima.

Izvor: Slobodna Dalmacija: 23. 04. 2006.

...

Hrvatska je početkom 2000. imala 8 milijarda eura vanjskog duga, četiri go­dine kasnije, 2004. vanjski dug se po­peo na 18 milijarda eura, da bi krajem 2007. dug iznosio preko 32 milijarda eura. Pribrajajući vanjskom unutarnji dug, ukupan iznos dugova dosegao je 55 milijarda eura. Koje li lakoće zaduži­vanja, uz istodobni pad hrvatskog gos­podarstva na relacijama izvoza u odno­su na uvoz.

Hrvatsku je zahvatila ozbiljna apatija, prema nekim anketama čak 90 posto građana osjeća se siromašnima ili bes­perspektivno. S druge pak strane Vlada RH navodi podatke o silnom napretku našeg gospodarstva i porastu standarda. Kako je moguće da postoje tako velike razlike u procijeni naše zbilje između naroda i od njega demokratski izabranih predstavnika vlasti? Najšira javnost živi realan život i na svojoj koži osjeća kako statistike kojima elita operira nisu istini­te. Hrvatska stvarnost pokazuje kako je neoliberalna koncepcija makroekonomskoga gospodarskog razvoja potpuno promašena i neodrživa. Ta je koncep­cija bila, i još jest okrenuta interesima stranih investitora i vlasnika kapitala.

Hrvatska je pretvorbu i privatizaciju provodila u vrijeme obrambenog rata kad su ljudski gubitci i materijalna raza­ranja bili golemi a prognaničke i izbje­gličke tragedije na vrhuncu. Kolonizira­nje Hrvatske počelo je privatizacijom. Ona je rezultirala najvećom korupcijom i pljačkom u hrvatskoj povijesti. Našoj javnosti do danas nije objašnjeno kako su prodane hrvatske banke.

Netransparentna predaja banaka

U proljeće 1990. nakon provedenih demokratskih promjena naš bankarski sustav političkom je odlukom pretvoren iz društvenog u državno vlasništvo. Na­kon toga se uz malverzacije menadže­rskirn kreditima vlasnička struktura tih banaka mijenjala i to na način da su banke svojim menadžerima odobravale kredite iz vlastitog portfelja. Novi suv­lasnici tih banaka, menadžeri, politički podobnici i socijalistički gologuzi pos­tah su preko noći milijarderi i uglednici društva. Banke su ubrzo pod njihovirn vodstvom redom dolazile u velike po­slovne probleme, koje je država. sanirala iz proračuna. Nakon što su milijarde kuna poreznih obveznika uložene u sa­naciju banaka, te su banke prodane stra­ncima za cijenu koja je bila znatno niža od troška sanacije.

Državna je revizija kontrolirala privatizaciju u gospodarst­vu i utvrdila da je u 90 posto kontrolira­nih gospodarskih subjekata pretvorba i privatizacija učinjena na protuzakonit način. Državna revizija, medutim, nije izvršila kontrolu privatizacije hrvatskih banaka. Banke su za državnu reviziju bile i ostale zabranjena zona. Zašto i po čijem nalogu? Što se to u privatizaciji banaka mora skriti od javnosti?

Sve političke opcije u zemlji glede tog skrivanja istine potpuno su suglasne. Završni račun privatizacije brvatskog bankarstva nikada nije napravljen, te kako stvari stoje ne će ni biti. Javnosti bi trebalo, napokon reći tko je i pod ko­jim okolnosfim donio odluku da se preko devedeset posto bankarske aktive Hrvatske proda talijanskim i njemačko - austrijskim bankama. Prodajom banaka cjelokupna nacionalna štednja brvat­skih građana prepuštena je u ruke stranaca. Prihodi od prodaje banaka nisu bili niti trideset posto državnog troška sanacije bankarskog sustava, kojega su platili građani iz proračuna države.

Potreba za nacionalnom bankom

Kad bi javnost dobila odgovor na ta pi­tanja bilo bi samo po sebi jasno zašto Hrvatska ne želi osnovati najmanje jed­nu jaku nacionalnu banku. Potreba za nacionalnom bankom u kojoj bi država iz stranih banaka prebacila goleme državne depozite i državna jamstva, kao i depozite državnih tvrtki više je nego očita - ali od te inicijative nema niti tra­ga?! Kakva će biti monetarna pozicija Hrvatske ulaskom u Europsku monetar­nu uniju ako smo bez nacionalne banke i opterećeni vanjskim i unutarnjim dugovima u iznosu od preko 55 milijarda eura?

Razmatrajući raspodjelu bankar­ske dobiti ostvarenu u Hrvatskoj, jasno se vidi kako su banke u vlasništvu stra­naca ostvarivale stalan rast dobiti, dok je istodobno hrvatsko gospodarstvo ne­prekidno ostvarivalo negativan saldo razmjene s inozemstvom. Javnost zbog političke servilnosti elita, nikada ne će biti upoznata s pokazateljima o tome koliko se u posljednjih desetak godina odlilo bankarskog kapitala iz Hrvatske. Iznosi tih odljeva su zastrašujući. Naravno na našu štetu.

Kad je nedavno fran­cuska banka Societe Generale bila uz­drmana krizom hipotekarnih kredita u Americi, francuska država odlučila je braniti svoj financijski ponos svim. sred­stvima. Svakoj je suverenoj državi, nalime, jasno da bez jake nacionalne banke nema kontrolu nad domaćim gospodarstvom i financijskim tokovima.

Kako smo se financijski osamostalili

Hrvatski je financijski sustav vrhunac svoje slave i pameti doživio pripremaj­ući ekonomske uvjete za državnu samo­stalnost u vrijeme raspadanja Jugosla­vije. Da podsjetimo, početkom devede­setih na Hrvatsku je lansirano nekoliko monetarnih udara iz obavještajno - fina­ncijske državne, Miloševićeve aparature s ciljem da se Hrvatska financijski slomi. U to je vrijeme HNB-om kao gu­verner ravnao Ante Čičin Šain, a mini­starstvorn financija Marijan Hanže­ković. Timovi ovih stručnjaka izradili su zakonske i institucijske okvire za financijsko osamostaljenje iz bivše dr­žave čime je spriječen financijsld kola­ps Hrvatske. Nažalost, nekoliko godina nakon toga uveden je u sklopu stabilizacijskog programa precijenjeni, razarajući tečaj kune, počela je već opisana privatizacija na hrvatski način i put u dužničko ropstvo bio je širom otvoren.

Ankete umjesto referenduma

Hrvatska nažalost nema političkih elita koje bi narodu ponudile ulazak u eurointegracije kao nacionalno svjestan, hr­vatski program, nasuprot neoliberalnom planu administracije iz Bruxelesa koja je stvorila koncept potpunog preuzima­nja Hrvatske putem NATO-a i Europs­ke unije. Hrvatske političke elite umje­sto da omoguće stvaranje hrvatske na­cionalne banke preko koje bi upravljale procesima prilagodbe i približavanja Uniji - stvorile su „savez za Europu", u kojem se medusobno natječu u dodvoravanju nadnacionalnoj administraciji iz Bruxelesa a na štetu nacionalnih inte­resa Hrvatske.

I dok Hrvatskoj iz NA­TO saveza stižu sve moguće pohvale, iz Europske unije pak stižu ucijene, prijetnje i poniženja, koje imaju za svrhu slomiti svaki otpor Hrvatske na putu za njeno gospodarsko i financijsko poro­bljavanje. Kako je moguće da je Hrva­tska za NATO oličenje svekolikog na­pretka dok je za EU oličenje neuspjeha, korupcije, kriminala i sporosti u svemu i svačemu?

Zabrinjavajući je i recept Saveza za Europu: Evo vam ankete umjesto referen­duma. Ispada da su ankete vrhunac, a referendum nepotreban teret demokra­cije. Na referendumu Hrvati se sigurno ne bi opredijelili za gospodarski konce­pt zaduživanja i dužničkog ropstva.

Poslije ZERP-a na red je došla brodogradnja

Vlada koja bi vodila brigu o hrvatske nacionalnim, interesima, posegnula bi za najjačom obranom - naro­dnom voljom izraženom na referendumu. Nažalost, kod nas to nije slučaj. Više od Ustava cijeni se administracija EU. Tako je EU administracija pos­tavila vladi, nakon što je Hrvatska odustala od ZE­RPA nove uvjete brodogradnje. Vlada je dobila rok od samo dva mjeseca da riješi pitanje državnih poticaja za bro­dogradnju! To teško i ko­mplicirano pitanje koje godinama opterećuje proračun, dosadašnje vlade nisu uspjele riješiti u nekoliko proteklih mandata, a sad se stvar po diktatu mora riješiti u samo dva mjeseca. Građani se op­ravdano plaše nevjerojatne brzine pprivatizacije hrvatske brodogradnje, jer upravo ta brzina govori da bi i ova pri­vatizacija mogla završiti kao i mnoge do sad provedene - katastrofalno za Hrvatsku.

Hrvatskoj brodogradnji treba hitno dobaciti pojas za spašavanje kao što je taj pojas spašavanja potreban Hrvatskoj u cjelini, kako hrvatskom gospodarstvu tako i hrvatskoj demokraaciji Zašto se Vlada boji odluke svojih građana na referendumu? Bit će da su razlozi strahu na tragu skrivanja one istine oko predaje banaka u ruke stranaca.

Magla ne rješava, nego zamagljuje

Koji to ciljevi, vanjskopolitički ili bilo koji drugi, mogu toliko odijeliti vlast od naroda? Pokazalo se, naime, da je Hrvatska imala i srca i pameti da se obra­ni od monetarnih udara i pokušaja nje­nog financijskog slamanja s početka devedesetih, te vojne agresije koja je zatim uslijedila. Hrvatska se, nažalost, nije uspjela obraniti od sofisticiranih lopova. To je istina koja peče i boli a koju narod kao nepravdu i te kako osjeća.

Magla o tome kako će naši problemi bi­ti riješiti ulaskom u ovu ili onu asocija­ciju, samo pogoršava stanje stvari. Ta nas je magla dovela u opasnu klopku dužničkog ropstva. Cijeli prirast godiš­njeg BDP-a odlazi na plaćanje kamata po ukupnim dugovima, vanjskim i unutarnjim. Političke elite takvo stanje stvari nazivaju velikim koracima prema integracijarna. Kako dalje? Pitanje je teško, a život kratak - rekao je grčki filozof Protagora.

Izvor: Moj Svijet:
Marijan Osmak, Hrvatsko slovo
U potrazi za pojasom za spasavanje


...

Rasprodaja imovine spas za proračun?
03.08.2009.

Ako država ne uspije srezati potrošnju, a krediti postanu nedostupni, državi preostaje samo rasprodaja državnih tvrtki, šuma i izvora vode

Financijska pomoć Drugim rebalansom proračuna, onim iz polovice srpnja, Vlada je jasno pokazala da se u državnu blagajnu neće sliti nerealno planirani prihodi u iznosu od 6,7 milijardi kuna, od čega se najveći dio odnosi na potrošačke poreze, PDV, carine i trošarine.

Prevelika državna potrošnja tom je prigodom smanjena za samo 388 milijuna kuna, a novi, treći rebalans, koji je trebao predstavljati spas za državnu riznicu, još je veće razočarenje, piše Dražen Rajković u Jutarnjem listu.

Povećanje prihoda upitno


Zbog toga Vlada povećanjem PDV-a na 23 posto i uvođenjem kriznog poreza do kraja godine namjerava prihodovati dodatnih 1,4 milijarde kuna. No, s obzirom na drastičan pad osobne potrošnje građana, što je više posljedica opreznog ponašanja nego pada prihoda stanovništva – ostvarenje svih vidova poreza na potrošnju u planiranim iznosima krajnje je upitno.

Usto, državni rashodi opet su samo simbolično smanjeni, za tek 170 milijuna kuna, uz porast subvencija za više od 520 milijuna kuna. Najveći dio tog kolača, čak 470 milijuna, trebao bi pripasti poljoprivrednicima. Riječ je o rashodima koji su daleko najviše rasli u posljednjih pet i pol godina, čak 72 posto.

To upitno povećanje državnih prihoda, sa zanemarivim kresanjem rashoda, navodno bi do kraja godine trebalo smanjiti proračunski manjak sa 11 na 9,3 milijarde kuna.

Vratiti povjerenje investitora

Nakon što je Vlada potrošila sve adute za smanjenja proračunskih rashoda i povećanja prihoda, sljedeći način na koji se može smanjiti proračunska rupa jest zaduživanje. Posljednja dva rebalansa proračuna upravo su trebala povratiti povjerenje međunarodnih investitora, kako bi Hrvatska osigurala uspjeh u jesenskim prodajama obveznica. Ako do toga pak ne dođe, sve je izglednije zaduženje od najviše 300 milijuna eura na japanskom ili kineskom tržištu, što se u posljednje vrijeme često spominje.

Budući da je održanje kredibilnosti države na međunarodnim tržištima kapitala i nakon dva rebalansa proračuna prilično upitno, Vlada će izgleda morati grozničavo raditi i na planu B. A takav alternativni plan pokrivanja proračunskog manjka Hrvatska bi morala aktivirati u slučaju mogućeg pada kreditnog rejtinga države za samo jedan stupanj, čime bismo iz kategorije relativno sigurnih zemalja dospjeli među najrizičnije.

Bogata riznica

Međutim, što prodati strancima u trenucima dok svjetska ekonomska kriza još traje, pa je potražnja za svakom, pa i najatraktivnijom imovinom vrlo slaba? Pogled na kratki katalog preostale imovine u vlasništvu države, pokazuje da Hrvatska još ima kapacitet u domaćim izvorima za kratkoročno podmirenje prenapuhane državne potrošnje.

Najatraktivnija državna imovina za prodaju u ovim kriznim vremenima svakako je Jadranski naftovod (Janaf), čiji bi paket dionica za prodaju mogao dostići cijenu od 1,5 milijardi kuna. Zatim slijedi HEP, čijih bi se 25 posto dionica moglo utržiti za oko 6 milijardi kuna.

Prodajom vlasničkog udjela u Croatia osiguranju država bi mogla namaknuti oko 1,5 milijardi kuna, dok bi Poštanska banka, najveća banka u vlasništvu države koja je već odavno na meti velikih talijanskih i austrijskih banaka, državi mogla priskrbiti oko 700 milijuna kuna.

Prodaja dioničkih paketa Podravke i Plive mogla bi donijeti utržak od 850 milijuna kuna, dok bi privatizacija Hrvatskih željeznica donijela 3 milijarde kuna. Značajne prihode mogla bi donijela privatizacija brodogradilišta, ali i davanje hrvatskih šuma u koncesiju, te koncesija nad autocestama, prodaja poljoprivrednog zemljišta, pa čak i koncesije nad izvorima vode. Samo ako vrh države tako odluči.

Izvor: Jutarnji List - članak

Radovi:

Mr.sc. Miroslav Gregurek
STUPANJ I UČINCI PRIVATIZACIJE U HRVATSKOJ
Izvorni znanstveni rad


SIVA EKONOMIJA I PROCES PRIVATIZACIJE U RH, 1997-2001
Dr. Sc. Nevenka Čučuković
Institut za međunarodne odnose, Zagreb


...

Hrvatski Fond za privatizaciju


Zadnja promjena: Siuatlan; uto lis 20, 2009 2:42 am; ukupno mijenjano 1 put.
[Vrh] Go down
http://istina.forumhr.com
Siuatlan
Admin
avatar

Broj postova : 186
Join date : 01.10.2009

PostajNaslov: Re: Dužničko ropstvo   uto lis 20, 2009 1:21 am

Citat :
Još, dok ne otpatimo kredt, tamo negdje do kraja života

Ovo je bila greška u pisanju, ali ostavljam ovako jer mi se čini primjerenije Laughing
[Vrh] Go down
http://istina.forumhr.com
Sponsored content




PostajNaslov: Re: Dužničko ropstvo   

[Vrh] Go down
 
Dužničko ropstvo
[Vrh] 
Stranica 1 / 1.

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
ISTINA :: RASPRAVE :: MANIPULACIJE-
Forum(o)Bir: